Cena: |
Želi ovaj predmet: | 3 |
Stanje: | Nekorišćen |
Garancija: | Ne |
Isporuka: | Pošta Post Express Lično preuzimanje |
Plaćanje: | Tekući račun (pre slanja)
PostNet (pre slanja) Ostalo (pre slanja) Lično |
Grad: |
Čurug, Žabalj |
ISBN: 86-85269-08-3
Godina izdanja: 1998
Autor: Domaći
Jezik: Srpski
Knez Lazar i Despot Stefan(Lazarević),Željko Fajfrić *6180*09-2022
Knez Lazar Hrebeljanović 1329-1389, Despot Stefan(Lazarević) 1377-1427.,Srbija Istorija 14.-15.vek
Željko Fajfrić autor
izdavač: Grafosrem Šid 1998.g ISBN: 86-85269-08-3
Povez: broš-preklop,ćirilica,strana: 171 Format: 24 x 16,5 cm,težina 260.grama,
stanje:nekorišteno - novo✔️
Knez Lazar Hrebeljanović
Lazar Hrebeljanović (1329 - 1389) je bio srpski knez i oblasni gospodar iz 14. veka sa prestonicom u Kruševcu.
U sukobu kralja Vukašina i cara Uroša 1369. godine, ostao je lojalan caru. Nakon smrti Uroša i raspada srpskog carstva, postao je vazal mađarskom kralju Ludoviku Velikom. 1373. godine sa bosanskim kraljem Tvrtkom je napao i podelio državu Nikole Altomanovića, nakon čega postaje jedan od najmoćnijih srpskih velmoža.
1375. godine Lazar Hrebeljanović je okončao crkvenu šizmu sa Carigradom iz vremena cara Dušana, i stekao priznanje za srpsku crkvu od strane Vizantije. On je postigao sporazum sa carigradskom patrijaršijom odričući se prava Srba na carsku titulu, a zauzvrat je Vizantija priznala srpsku patrijaršiju.1378. godine crkva je izrazila snažnu podršku velmoži Lazaru Hrebeljanoviću i krunisala ga za kneza.
Knez Lazar je uspešno odbio nekoliko osmanlijskih upada u Srbiju tokom 1380-ih godina. Poginuo je u bici na Kosovu 1389 godine. Nakon bitke dolazi do dinastičke borbe za prevlast između njegovog zeta Vuka, koji je nastavio da se bori protiv Turaka, i udovice Milice i maloletnog sina Stefana, koji su se priklonili Turcima i učinili Srbiju vazalnom.
U narodnoj epici je postao jedna od vodećih ličnosti kosovskog kulta. Srpska pravoslavna crkva ga slavi kao svetog cara Lazara.
Despot Stefan Lazarević
Sin kneza Lazara, despot Stefan Lazarević, poznat i kao Visoki Stevan je u vreme kada je to bilo gotovo nemoguće, uspešno balansirao između Osmanlija i Ugara, značajno modernizovao i proširio Srbiju i zbog njene dobrobiti svojim naslednikom proglasio dugogodišnjeg rivala, sestrića Đurđa Brankovića.
Kada je na Kosovu polju 1389. godine poginuo njegov otac i srpski knez, Lazar Hrebeljanović, nejaki dečak Stefan Lazarević imao je tek 12 godina. Sazrevao je znajući da ga čeka presto i zemlja koju žele dva velika carstva, Osmanlijsko i Ugarsko. Iako vrlo mlad, hrabro je pronalazio načine da u najgoroj situaciji za Srbiju, diplomatski, lukavo i kontroverznim postupcima zaštiti narod i njegovu teritoriju koju je čak i proširio.
Despot_Stefan_Manasija1Vazalski položaj u takvoj situaciji bio je neizbežan, ali nametalo se pitanje čiji vazal postati u uslovima spoljašnjih napada i unutrašnjeg nejedinstva usled borbe sa bratom Vukom i sestrićima Brankovićima.
Kako su se okolnosti na osmanskom prestolu menjale, menjala se i politika koju je vodio Despot. Njegov savremenik Konstantin Filosof pisao je da je o upravljanju državom Stefan najviše učio od sultana Bajazita, svog zeta za kojeg je vojevao mnoge bitke. Međutim, bitka kod Angore je bila presudna i za Bajazita i za Stefana ali i za Srbiju.
Grob Svetog Stefana, despota srpskog
Dugo se mislilo da je grob despota Stefana u manastiru Koporin. Nakon DNK analize koja je obavljena na moštima pronađenim u neimenovanom grobu u manastiru Manasiji, njegovoj zadužbini